Nemam baš puno toga za nadodati osim citata koji govori dovoljno. Google na svojoj početnoj stranici također ima upute za primanje donacija. Otvorio sam također i grupu na Facebooku: Pomozimo djeci u Mianmaru pa možete  obavijestiti i pozvati sve svoje prijatelje sa Facebooka.

Ciklon Nargis opustošio je jugoistok Mianmara i odnio više od 22.000 života, a oko 41.000 osoba se smatra nestalim. Vijesti koje stižu iz te zemlje govore o velikoj šteti, a broj mrtvih i nestalih se povećava iz dana u dan. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je oko milijun ljudi izgubilo krov nad glavom.

Izvor: Unicef Hrvatska

Svoje donacije možete uplatiti na slijedeći način:

I vi možete pomoći djeci i obiteljima u Mianmaru donacijom putem interneta ili uplatom na žiro račun 2360000-1500124852, poziv na broj 862-01.

Izvor: Unicef Hrvatska

Dobio sam i informaciju i par primjera kako je moguće da vam netko sruši rejting ukoliko imati slabo isprogramirane tj. nezaštićene stranice i forme. Svi smo već upoznati sa spamom formi i svim ostalim oblicima spama. Ukoliko ne zaštitite forme i dozvolite posjetitelju ili korisniku vaših stranica da uploada bilo što na vaše stranice onda je moguće da će to netko svjesno pokušati iskoristiti ubacivanjem raznih skripti na vaš server koje će izvršavanjem na serveru pozivati neki sumnjivi program što će Google sankcionirati.

Stvaran primjer koji sam dobio i vidio je jednostavna klasična korporativna stranica sa običnom kontakt formom. Putem te forme ubačen je iframe koji je pozivao vanjsku skriptu koja se izvršavala svaki puta kada je netko pristupio stranicama. To je primjetio i Googlebot i stranica je ispala iz indeksa, izgubila rejting. Ista situacija se dogodilo sa jednom domenom prije. Nakon što se stranice očiste od tih skripti treba im i nekoliko mjeseci dok se vrate u indeks. Vjerojatno pritom i Google zabilježi što se dogodilo sa domenom i ukoliko se to više puta ponovi moguće je da nikad više ne bude uvrštena u indeks.

Zato si lijepo zaštite forme i sve ostale potencijalne rupe na serveru i stranicama, ne samo zbog tražilica, nego i korisnika i posjetitelja.

Aaron Wall je objavio neki dan: What is a #1 Google Ranking Worth? Sadrži dosta konkretnih informacija vezanih u rejting na prvoj stranici Googlea, od postotaka koliko ljudi klikću na što do konkretnih podataka koliko novaca se okreće u tim rezultatima pretraživanja. Miljarde se okreću u kvartalnim izvješćima Googlea. Neću se baviti brojkama, sve se nalaze u članku i popraćene su dijagramima i slikama već ću se malo osvrnuti na konačni rezultat rejtinga.

Konačni cilj optimizacije i svega na internetu je rejting i posjeta, ukoliko se gleda iz perspektive poslovanja, narudžbe i novac. Ukoliko se nalazite u vrhu pretraživanja za vama bitne ključne riječi kad tad će vas netko kontaktirati za ponudu, kad tad će netko naručiti nešto, kad tad će te dobiti posao i novog klijenta preko interneta. Gotovo je nemoguće da ste u vrhu, a da vas nitko ne kontaktira. Također rejting je nešto što u većini slučajeva traje, znači jednom kad dođete u vrh i ne napravite neku glupost on traje. Bit će i padova, ali sve se to da dodatno i relativno brzo pogurati.

Konačni rezultat su narudžbe i novac. Pitanje je samo koliko i u kojem roku.

Dokaz nam niti ne treba jer smo to ranije već znali, no htio bih malo proći kroz temu SPAM odjela. Čitavu priču je pokrenuo Matt Cutts svojom pojavom te je još u samom startu kroz komentare na popularnim SEO blogovima davao do znanja da educira svoje osoblje za pronalazak spama (čitaj "spama", razne link building tehnike na granicama i preko granica dozvoljenog, ne klasični spam), ali i plaćenih linkova. Taj odjel postoji, bio to baš odjel ili samo do nekog odjela, no on definitivno postoji i netko definitivno ručno provjerava domene. Također ih penalizira kao što je primjer webmastera koji se žalio na Google Groups na pad rejting na što mu je odgovoreno od strane Googlea da je riječ o penalizaciji i -60 filteru (60 mjesta niži rejting). Imate kratke osvrte na tu temu na SELandu i Smackdown blogu. Da ne duljim, netko konstantno radi na ručnom uklanjanju top 10 rejtinga postignutog nedozvoljenim tehnikama.

Najgora je stvar što Google nikad jasno nije dao do znanja gdje je granicama u svemu tome, gdje je granica u razmjeni linkova, koliko je previše, zašto nešto nije previše, zašto nešto je. Ista stvar je sa svim ostalim tehnikama, distribucija sadržaja, prijava na direktorije, RSS itd. Nemamo konkretne stvari što se smije, a što ne smije i u kojoj mjeri i siguran sam da kod većine domena može pronaći, kad bi se netko zainatio, dobar dio linkova dobivenih samo da ih se dobije, što sami Google i ostale tražilice ne vole.

Osobno imam jako puno primjera naših firmi koje drže top pozicije na naše najjače turističke ključne riječi koje su na samim granicama dozvoljenog, no ne bih ih htio javno prozivati jer to nije moja stvar, no mnoge od tih stranica su vidljivo i lako dokazivo na strategijama umjetnog podizanja rejtinga bilo kreiranjem povećeg broja domena i međusobnog linkanja, bilo prijava na stotine loših besplatnih web imenika, bilo pretjernim razmjenama linkova itd. Ako mene pitate ne idite na masovne prijave, bolje 4-5 prijava na direktoriji, pa koji poslovni imenik, pa koji profil link, pa koji forum link, pa malo social sajtovi itd. nego da platite nekom da vam prijavi web na 400 besplatnih direktorija za 12$. Možda dođete do rejtinga, ali možda za godinu dana sve izgubite.

Tražilice obožavaju stare domene, nije tajna, što je nešto duže online, njima bolje, no vjerojatno iza toga stoji i ono što je tražilicama i najbitnije, sadržaj. Proveo sam zadnjih par dana u linkovima nekih naših starih domena koje sadrže informacije o hrvatskim gradovima, povijesti, ličnostima itd. Te domene danas imaju i turističku ponudu kao dio svog sadržaja i rangiraju se za sve što ima veze sa sadržajem njihovih stranica. Zašto? Jer imaju puno sadržaja, jer imaju jedinstveni sadržaj, jer su zbog svog sadržaja privukle linkove od svjetski poznatih novina i travel sajtova. Ukratko, u vrijeme kada su nastale, sadržaj je bio nešto važniji nego ponuda, reklama, novac. A danas?

Gledam danas npr. stranice naših turističkih agencija, sve one su svjesne da sadržaj moraju imati, svjesne su da je bitan, manje su svjesne da su to odgovori na pitanja njihovih posjetitelja, neki puta i presudna stvar za booking. Nema ništa bolje nego kad dođete na stranicu na kojoj nađete konkretan odgovor ili informaciju koja vam je falila. Danas je više manje sadržaj u drugom planu jer nitko nema vremena za njega, bitna je ponuda smještaja, bitan je direktni booking, bitan je novac. Sadržaj se kopira na sve strane u cjelosti ili se kopiraju dijelovi pa se krpaju članci ili se pišu oni dosadni generični članci O hrvatskoj, o našem moru, o našoj prirodi itd. Nemam ništa protiv tih članaka, no ukoliko je njihov cilj samo da postoje, onda je bit promašena, a mi se pitamo zašto se stare domene rangiraju.

Stare domene se rangiraju jer su prepune sadržaja, jedinstvenog sadržaja, iza kojeg se jasno vidi da se netko potrudio da napiše nešto i to editori poznatih sajtova vide i linkaju njih umjesto vas jer vaš sadržaj je gomila nabrojanih riječi i nepotrebnih činjenica. Jedan savjet sam dobio još prije nekoliko godina od jednog profesora iz Amerike koji danas živi od vlastitih sajtova, a savjet glasi:

Prvo složi informativan i koristan sajt, bogat kvalitetnim sadržajem i kad ljudi to prepoznaju, polako nadodaj na njega svoje usluge ili proizvode i bit će ti još zahvalniji.

Dajte malo posvetite vremena i svom sadržaju!

Znam, malo je naslov nabrijan, ali dosta primamljivo zvuči :). Gdje da počnem? Nisam baš planirao pisati o Croportalu i novoj Surf naslovnici (već samo dropnuti link na nju) koja je live već o tome kako ja vidim što za prosječnu stranicu taj Surf dio znači. Vjerujem da je većina od vas već bila u stranim vodama i promoviranju stranih sadržaja te je upoznata sa social media marketingom, social sajtovima ili po našem društvenim mrežama. Što jedan bloger vani može sa jednim postom? Može prijaviti svoj post na barem 100-injak social voting sajtova, no to naravno ne radi jer nemam potrebe. Dovoljno je da na nekolicini završi na početnoj (čitaj Digg, Reddit, StumbleUpon itd.) i ostatak ekipe će prijaviti taj post na sve ostalo što vrijedi. Koliko posjete jedan post vani može povući, sigurno preko 50 000 posjeta u par dana ukoliko završi na Diggu na početnoj. Koliko to košta? Besplatno je.

Što kad nas jedan bloger može nakon što napiše novi post? Ništa. Nema post gdje prijaviti, post mogu pročitati samo redovni čitatelji, nitko novi ili vrlo mali broj slučajnih posjetitelja. Ako pokuša prijaviti na strane social voting sajtove označit će ga spammerom. Ako pokuša na našim forumima skrenuti pažnju da je napisao nešto što smatra kvalitetnim, označit će ga spammerom, podijeliti mu malo negativne reputacije i dobro ga izvrijeđati za samopromociju i pokušaj zarade.  Ako želi taj  post ili članak  bilo gdje progurati treba veze ili novac. Drugim riječima ne može ništa.

Kod nas skretanje pažnje na nešto novo funkcionira jedino preko sponzoriranih članaka, reklama, bannera, popupova i sličnih metoda. Zbog svega toga Croportal.Net i svi ostali slični servisi na hr webu su raj za blogere i raj za manje firme ili pojedince koji se ne mogu priuštiti masovne sponzorirane članke po hrvatskim portalima kad god im to zatreba. Taj surf je sada i odličan motiv za pisanje i kreiranje sadržaja jer će ga netko novi i konačno pročitati. Koliko Croportal i slični servisi koštaju? Besplatni su.

Osobno volim kad Google ugradi nekakve korisne sitnice u same rezultate pretraživanja jer otvaram jednu stranicu manje da bih došao do podataka koje često tražim. Sada je ubacio i WhoIs DomainTools podatke koji se pozivaju na ovaj način: whois bbc.com. Zgodna stvar kao i sami kalkulator i ostale korisne stvari ugrađene u pretraživanje: 45 + 55 = 100. Samo whois pretraživanje će izbaciti datum registracije domene tek rok trajanja.

Naravno za hrvatske domene to baš ne funkcionira preko Googlea, svi znamo razlog, no na svu sreću pojavio se sličan servis baš za hrvatske domene: whois.com.hr.

U Zagrebu, 8. i 9. svibnja 2008. godine održat će se drugi po redu Web.start, prva regionalna konferencija koja se obraća i poduzetnicima i intestitorima. Bit će podijeljena na Tech.Day i Biz.Day, a stručni će predavači govoriti o dva aspekta web poduzetništva, stvaralačkom (izrada projekta, unaprijeđivanje, sadržaj) ti financijsko-organizacijskom (financiranje, investiranje, marketing). Ove godine, konferencija se održava u Hypo EXPO XXI centru u Zagrebu. Raspored predavanja kao i sve informacije nalaze se na samim Web.start stranicama www.webstart.ini.hr. Za sudjelovanje na konferenciji možete se prijaviti putem obrasca za registraciju.

Došao sam do informacije da Google prima značajan broj spam prijava od strane webmastera čiji su konkurenti u vrhu umjesto njih. Možemo pričati o tome kako je posao tražilice da se brine o spamu, a ne naš, o tome da nije u redu da se međusobno cinkamo i da nas Google na to potiče itd., no mi koji nešto znamo smo u manjini, a većina webmastera redovito prijavljuje svoje konkurente Googleu. Podatak koji sam dobio još se odnosi na nekoliko godina unazad gdje se još nije bila spam forma toliko istaknuta i kada Google još nije poticao da prijavljujemo spam na koji naiđemo. Danas je još gore jer svaki webmaster koji nije u vrhu trči na spam formular prijaviti konkurenta, sa razlogom ili bez. Ako mislite da je to samo kod nas, varate se, vani je još gore, direktori zovu Google i prijavljuju konkurente, mi još nemamo koga zvati.

Zbog svega toga treba jako dobro paziti što radite ukoliko ste u vrhu. Ja svaki dan u rezultatima pretraživanja za naše najtraženije ključne riječi u turizmu i nekretninama pronalazim jako sumnjive stvari i dosta spama. Naši ljudi vole skrivati tekst, nažalost još uvijek iz neznanja, vole kupovati jako velik broj domena (primjer koji sam našao je barem 100 domena) i polinkati ih međusobno bez da imaju bilo kakve druge linkove. Zatim obožavaju keyword stuffing, tone ključnih riječi jedna iza druge itd. Ukoliko vas netko prijavi, a vjerojatno bude, moguće da će netko od strane Googlea provjeriti sajt, a Google već ima posebni odjel samo za to, spam odjel.

Otkrit ću i jednu sitnicu, mnogi koji misle da su tim tehnikama došli do rejtinga mogli bi napraviti mali eksperiment, maknuti sve te stvari sa weba i vidjeti da li će im rejting pasti, najvjerojatnije neće jer najvjerojatnije to niti nije razlog zbog kojeg su došli do rejtinga.

Znamo da se sve baš ne vrti oko alt atributa koji služi za kratki opis slike, ali svejedno bih vam preporučio da ga koristite, ne samo zbog tražilice već i zbog onoga zbog čega i postoji. Tražilice od samih početaka sadržaj koji se nalazi u tom atributu shvaćaju kao dio sadržaja te ga indeksiraju u potpunosti. U mnogim intervjuima sa inžinjerima tražilica alt tag se navodi kao primjer i signal tražilicama da iza neke stranice stoji netko ozbiljan jer većina stranica ga ne koristi. Većina autoritativnih domena redovito koristi alt. Navode se i primjeri gdje sadržaj u altu često može nadomjestiti manjak sadržaja na samim stranicama. No ako ostavite SEO i tražilice na stranu, svejedno biste ga trebali koristiti jer ima svoju funkciju i izvan tog konteksta.

Kod optimizacije alt bi trebao sadržavati i opisivati sadržaj slike. Znači ukoliko imate sliku nekog automobila, alt bi trebao sadržavati upravo to, riječi vezane uz taj automobil, njegov model ili nešto slično. Možete staviti u alt i jednu kraću rečenicu ukoliko to ima smisla. Nemojte nabrajati ključne riječi u altu, nemojte dodavati ključne riječi koje nemaju veze sa slikom, nemojte pokušavati iskoristiti taj atribut na bilo čiju štetu jer za to jednostavno nema potrebe, sve što vam treba za potrebe tražilica može se uskladiti i bez pretjerivanja i krivog korištenja. Uglavnom naglasak je na tome da tražilice koriste i indeksiraju alt i makar imao neku malu težinu možda vas pomakne za koje mjesto, makar samo jedno.